Teme

KRIZA U OMANSKOM ZALIVU: Da li je svijet na ivici novog rata?

Dva tankera, norveškog i japanskog vlasnika, napadnuti su danas u Omanskom zalivu, u neposrednoj blizini obale Irana i strateški važnog Hormuškog tjesnaca kojim se ulazi u Persijski zaliv.

Kriza u Omanskom zalivu: Da li je svijet na ivici novog rata?

Kompanija koja je iznajmila jedan od tankera javila je kako sumnja na napad torpedom, dok vlasnik drugog tankera navodi da je taj brod napadnut dvaput, i to “nekom vrstom granate”. Pomorski broker upućen u incident izjavio je pak da se možda radilo o magnetskoj mini, prenosi Reuters.

Informacije su u svakom slučaju i dalje prilično nejasne i protivrječne.

Iran je izjavio da je spasio 44 člana posade s dvaju brodova nakon “nesreće” te da su prebačeni na iransko ostrvo Jask. Iran je takođe izrazio zabrinutost zbog sumnjivih incidenata s tankerima koji su bili “pogođeni”, ali nije precizirao ko ih je pogodio, prenosi AFP. Jask se nalazi 20 kilometara od obale Irana.

Iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarif izrazio je skepsu oko vijesti o incidentu, tvrdeći kako “sumnjivo nije dovoljna riječ za ono što se vjerovatno dogodilo jutros”.

Nezavisno o iskrenosti sumnji iranskog ministra, zaista je čudna okolnost da je do napada došlo baš dok je japanski premijer Šinzo Abe u posjetu Iranu – a jedan od napadnutih tankera je u japanskom vlasništvu, piše index.hr.

Premijer juče upozoravao na sukob

Štoviše, Abe je još juče, nakon sastanka s iranskim predsjednikom Hasanom Ruhanijem, upozorio da  bi “slučajni sukob” mogao biti izazvan usred povišenih američko-iranskih tenzija i da se takvo nešto mora izbjeći. Danas, nažalost, njegove riječi zvuče gotovo proročanski.

Rohani je pak rekao kako je “sigurnost od visoke važnosti za Iran u osjetljivoj regiji Persijskog zaliva, na Bliskom istoku, u Aziji i cijelom svijetu”.

S druge strane, SAD je već optužio Iran za napad.

“Procjena američke vlade da je Iran odgovoran za napad temelji se na informacijama dobivenim od naših tajnih službi, zatim informacijama o oružju koje je korišteno u napadu, te razini stručnosti koja je potrebna da bi se takav napad izvršio. Takođe, našu procjenu o iranskoj odgovornosti zasnivamo na svemu što znamo o nedavnim iranskim napadima te činjenici da niti jedna grupa koja djeluje u tom području nema resusre niti znanja za takvo sofisticirano djelovanje”, rekao je američki državni sekretar Majk Pompeo, prenosi CNN.

Ranije danas, zvaničnik američkog ministarstva obrane odbacio je tvrdnje Iranaca da su spasili članove posade napadnutih tankera kao “očigledno lažne” te naveo da je američki brod USS Bainbridge spasio 21 člana posade s jednog od tankera. Što se tiče posade drugog broda, oni, prema američkim zvaničnicima, nisu imali izbora hoće li se ukrcati na iranski brod ili ne.

Prema posljednjim izvještajima, posada Front Altaira još uvijek se nalazi u iranskim rukama, navodno je na putu za iransku luku Bandar Abas i ustvari nije jasno je li slobodna ili zarobljena.

Isti zvaničnik izjavio je za CBS kako je “vrlo vjerovatno da je Iran uzrokovao ove napade”. Dodao je da američke vlasti vjeruju kako će uspjeti prikupiti dovoljno materijalnih dokaza da otkriju izvor napada.

Odgovor SAD-a zavisiće od toga hoće li dokazi povezati napad s Iranom, kao i o stavu zalivskih zemalja s kojima je SAD u savezu, pojasnio je.

CNN piše da dokaza nema, ali uprkos tome američki državni sekretar objavio je kako Amerika smatra Iran odgovornim za napade.

A stav zalivskih saveznika SAD-a već je naznačio glavni sekretar Arapske lige koji je, kako prenosi saudijska Al Arabiya, pozvao Savjet bezbjednosti UN da poduzme akciju u vezi incidenta u Omanskom zalivu. Uz to je upozorio da neke regionalne sile “žele zapaliti regiju”.

Prije mjesec dana napadnuta četiri tankera, ali današnji napadi su puno snažniji

Samo mjesec dana ranije četiri tankera napadnuta su gotovo na istoj lokaciji, takođe u Omanskom zalivu, između Omana i Irana.

Ti su tajanstveni napadi zaoštrili već postojeće tenzije u regiji, primarno između Irana i SAD-a, Saudijske Arabije te Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). UAE je, zajedno sa Saudijskom Arabijom i Norveškom, proveo istragu i prošle sedmice predao izvještaj Savjetu bezbjednosti UN u kojem zaključuje da se radilo o sofisticiranom napadu od strane “državnog aktera”.

Konkretno, kako se navodi u izvještaju, radilo se o podvodnim minama koje su postavili vojni ronioci. Međutim, UAE tada nije imenovao ni jednu zemlju kao krivca za napad.

S druge strane, američka vojska optužila je Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) da stoji iza tog napada. Iran je to, naravno, odlučno demantovao. I tada su iranski funkcioneri dramatično upozoravali da SAD priprema napad na Iran na osnovu “lažnih obavještajnih podataka”, baš kao u slučaju invazije na Irak 2003.

SAD je samo nekoliko dana prije tih napada poslao svoj nosač aviona USS Abraham Linkoln, zajedno s pratećom borbenom grupom, u Persijski zaliv, strateške bombardere B-52 Stratofortress u svoju vazdušnu bazu Al Udeid u Kataru, kao i obrambeni raketni sistem Patriot u regiju. Ovaj pomalo prijeteći vojni manevar Pentagon je predstavio kao odgovor na obavještajna saznanja kako Iran priprema napade, izravno ili preko svojih posrednika u regiji, na vojne i komercijalne mete SAD-a i njihovih saveznika.

Koliko znamo, riječ je o prebacivanju projektila na brodovima, ali i premještanju paravojnih proiranskih snaga u regiji. Osim toga, kako je Guardian izvijestio u maju pozivajući se na više obavještajne izvore, iranski general Kasem Sulejmani, zapovjednik moćne formacije Kuds u sklopu Iranske revolucionarne garde, sastao se u Bagdadu sa savezničkim zapovjednicima paravojnih jedinica i naredio im da se “pripreme za posrednički rat” (eng. proxy war).

Ako se saobraćaj prekine, snabdijevanje naftom u opasnosti

U svakom slučaju, novi napadi na pomorskoj ruti koja vodi kroz Hormuški tjesnac i Persijski zaliv alarmantan su razvoj događaja jer njome prolazi petina globalnog snabdijevanja naftom i čak trećina snabdijevanja naftom pomorskim putevima.

Ne samo što se više ne radi o jednokratnom incidentu već su i današnji napadi daleko snažniji, uz požar koji je izbio na jednom od brodova i posadi koju se moralo spašavati.

Prve reakcije već su uslijedile – cijena nafte skočila je više od 4% na globalnom tržištu, a dvije kompanije vlasnici tankera, DHT Holdings i Heidmar, otkazali su nove ugovore za rute kroz Hormuški tjesnac, kako prenosi Guardian. A to bi mogao biti tek početak.

Teško je naglasiti koliko će trgovina naftom biti destabilizovana, a cijena nafte skočiti ako se i drugi prevoznici povedu za njihovim primjerom i odustanu od rute kroz Hormuški tjesnac kao preopasne. A ne treba posebno napominjati da čitavo svjetska ekonomija, uprkos impresivnom rastu obnovljivih izvora energije, i dalje čvrsto počiva na “crnom zlatu”.

Situacija je još alarmantnija ako se uzme u obzir da su u srijedu, samo nekoliko sati prije Abeovog upozorenja o “slučajnom sukobu”, jemenski pobunjenici Hutiji napali saudijski aerodrom i povrijedili 26 ljudi. I dok SAD i Saudijska Arabija optužuju Iran da pruža oružanu podršku Hutijima i koristi ih kao posrednika u sukobu sa Saudijcima u Jemenu, Iran insistira da im pruža samo moralnu podršku. Prošlog mjeseca napadnut je i saudijski naftovod, za što Iran takođe poriče odgovornost.

Napadači igraju vrlo opasnu igru

Iran, ukratko, poriče sve optužbe na svoj račun, no u isto se vrijeme ne ustručava prijetnji Americi i njenim saveznicima, poput nedavne izjave visokog vojnog funkcionera da imaju “tajno oružje” kojim mogu potopiti čitavu američku flotu. Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, izjavio je pak da Iran, uPRKOS američkim optužbama, ne pokušava stvoriti nuklearno oružje, ali da “Amerika ne bi moga napraviti ništa” čak i da Iran to zaista radi.

Naravno, prijetnji ne nedostaje ni s druge strane. Američki predsjednik Donald Tramp odbacio je ostavštinu svog prethodnika Baraka Obame i demonstrativno povukao zemlju iz teško ispregovaranog nuklearnog sporazuma s Iranom. Uveo je nove sankcije Iranu, a od prošlog mjeseca i zemljama saveznicama koje i dalje trguju s Iranom. Na pitanje može li doći do vojnog sukoba, Tramp je prošlog mjeseca odgovorio u svom dvosmislenom stilu: “Pretpostavljam da to možete uvijek reći, zar ne? Ne želim reći ne, ali nadam se da se to neće dogoditi.”

Ostaje vidjeti što će reći ovog puta. Ako Iran zaista stoji iza napada, teško je vjerovati da SAD neće reagirati na neki način. Prošlog se mjeseca činilo da ni Saudijci ni Amerikanci, uprkos svemu, nemaju apetita za rat s Iranom. No situacija se, kako vidimo, dramatično promijenila, a šanse za dogovor između Teherana i Vašingtona i smirivanje napetosti u regiji sve su manje. Raznih teorija o lažiranom napadu i izgovoru za rat protiv Irana sigurno neće nedostajati. No ako zaista stoji iza napada – što je u najmanju ruku diskutabilno – onda Iran igra zaista opasnu igru u testiranju odlučnosti svojih protivnika, zaključuje index.

Izvor: Global CIR/Index/Agencije

O Nama

„Novi Mozaik“ je nastavak rada udruženja „Mozaik“ iz 1998. godine. Udruženje i dalje nastavlja okupljanje omladine i građana radi edukativnih seminara u pogledu očuvanja bosanskog identiteta, kulture, tradicije, odnosno običaja. Zalaže se za otklanjanje negativnih posljedica ratnih djelovanja (1992-1995.) u psihosocijalnoj sferi pojedinaca, porodica, boraca, invalida, kao i svih građana koji su dali doprinos u odbrani u toku rata.

Kontakt Info

Telefon : +387 61 200 098
 
Email : novimozaik@gmail.com
 

Adresa : Trg nezavisnosti 7, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Facebook